 |
Ostavšina
|
|
|
|
Home
/ Ostavština
/
Višnja Kranjčević
/
|
VIŠNJA KRANJČEVIĆ (Sarajevo, 18. srpnja 1904 - Zagreb, 24. veljače 1983.)
Poznato je Elino svjedočanstvo prema kojem je Silvije uvijek govorio: "Kad me pogleda tim svojim očicama, čini mi se kao da se nebo otvorilo". Silvijevoj i Elinoj jedinici Višnji bolest i smrt odnijeli su oba roditelja vrlo rano.
Gotovo cijelo Višnjino najranije djetinjstvo, Silvije je bio bolestan, a jedan dio tih dana, proveo je na liječenju u Beču. Veliko svjedočanstvo tih bolnih dana ali i ogromnu količinu nježnosti koju je Silvije iskazivao prema svojoj kćeri čuvaju njihova bečka pisma.
Budući da će ubrzo nakon Silvijeve smrti (1908) umrijeti i Ela, (1911) ona će po želji svoje majke biti povjerena skrbništvu njezina tetka i tete, Dušana i Mile Plavšić, čiji se dio ostavštine također čuva u obiteljskom arhivu "Kranjčević" i dostupan je na ovome mjestu.
Višnja će u toj obitelji ostati do punoljetnosti, kad se udaje za tadašnjeg praškog studenta medicine, Antu Vuletića. S njim će imati dvojicu sinova, Duška (1927-1950) i Silvija (1931), koji je ove stranice obogatio obiteljskim sjećanjima.
Profesionalno, Višnja je zapamćena kao tajnica brojnih intendanata zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.
Umire u veljači 1983. i pokopana je na zagrebačkon Mirogoju.
|
|
|
