![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
![]() |
Home
/ O projektu
|
|
Sanda Starešina, CARNet projekti Teško je ne biti zahvalan za silnu i nemjerljivu pomoć CARNet-ovaca raznih profila, koji su s projektom živjeli i disali. Ipak, želimo posebnu zahvalnost iskazati Sandi, koja je u završnici projekta (kad je trebalo raditi najviše!) predano posvetila njegovu dovršetku i promociji. Svi njeni prekovremeni sati, srčanost u bezbrojnim razgovorima i radni zanos kad je najpotrebnije, tvore osjećaj da je lijepo raditi s njom. |
|
Željka Božić, zamjenica voditelja
projekta Možda je o Željkinom prinosu dovoljno reći samo jedno: sasvim je sigurno da ne postoji niti jedan Silvijev rukopis koji nije prošao kroz njezine ruke. Kad se pritom doda kako je takav osobit odnos s nacionalnim blagom u njezinu slučaju posve zaslužen onda nam preostaje nada da je u toj tvrdnji sažeto sve ono što je nemoguće reći o glavnom operativnom osloncu ovog projekta sve brojne sastanke, popise, rad na bibliografiji, nevjerojatno zalaganje pri posjetu vodstva projektnog tima Sarajevu, samozatajni rad na Hrvatskom dijelu Silvijeve ostavštine stavljaju je sigurno na mjesto najistaknutijeg člana projektnog tima i osobe koja je u svim poslovima voditelja projekta bila prava desna ruka.
|
|
Ervin Šilić, direktor tvrtke
"Novena", dizajnera baze podataka Projektni je tim u "Novenu" stigao s ogromnom količinom podataka i velikom idejom o tome što ove stranice trebaju pružiti korisniku, no Ervin je sa svojim timom satkao to toliko spominjano Silvijevo ruho za 21. stoljeće. Tako su naše ideje dobile opipljive obrise, a funkcioniranje ove baze svakako je utemeljeno na "Noveninoj" stručnosti i njegovoj predanosti, koja se očitovala u njegovoj spremnosti da u potpunosti donira produkciju i konačnu opremu CD-roma "Pisma Silviju". |
|
Branka i Daniel Riđički, realizatori
filma "Pisma Silviju", "Syncope film productions" Svojom ljudskom toplinom i idejom da je dobrota nepobjediva, ovi ljudi osvajaju. Bilo je divno s njima tkati jedan film, usklađivati vizije u dugim razgovorima za stolom u montaži. Kao stručnjaci posredovali su nam svima zanimljivu ideju: da dobar film treba kratiti zato da bi bio još bolji. Zbog sveprisutne ideje kraćenja dugo smo se zanosili idejom da im valja pokloniti motornu pilu, ali umjesto toga, s velikom radošću i ponosom na zajednički rad valja im darovati grumen prijateljske zahvalnosti. Gotovo dva sata video-klipova u ovoj bazi, snimljenih u Zagrebu, Zlataru, Senju, Sarajevu i Rimu također su njihovo djelo. |
|
Blaženka Ljubović, ravnateljica
Gradskog muzeja u Senju Senj je Silvijev grad. A Muzej grada Senja i njegova ravnateljica bili su nam sjajnim domaćinom za dva važna posjeta Senju. Stavljajući sve potencijale Muzeja u službu napretka projekta omogućila nam je stvaranje mnoštva senjskih fotografija pohranjenih na ove stranice, kako bi se Silvije razumio što bolje. Jednako tako, valja istaknuti važan doprinos u realizaciji filma. |
|
Nino Erhatić, direktor PAN-tvornice
papira, donatora ovitaka za arhivističko zbrinjavanje građe Jedan od velikih ciljeva projekta bio je Kranjčevićevoj ostavštini podariti vanjsko lice dostojno njegova imena. To je značilo temeljito promijeniti nezadovoljavajuće tehničko stanje u kojem se ostavština dosad nalazila. Taj je poduhvat značio pohraniti ostavštinu shodno međunarodnim standardima po principu: svaka arhivska jedinica treba imati vlastiti ovitak. direktor tvornice papira darovao je najkvalitetnije ovitke, te je sada Silvijevoj građi zajamčena dugovječnost. |
|
mr. Ivan Mišetić, direktor
"Croatia Airlines", sponzora leta vodstva projektnog tima u
Sarajevo S obzirom da je u Sarajevo valjalo putovati s velikom količinom svekolike opreme, put zrakoplovom pokazao se najsvrsishodniji. Imajući sluha za potrebe projekta i razvoj brige za nacionalno blago, nacionalni se avioprijevoznik pobrinuo opskrbiti projektni tim besplatnim letovima. |
|
prof. dr. sc. Silvije Vuletić, unuk
Silvija Strahimira Kranjčevića Od samog smo početka projekta zauzeli stav kako je vrlo važno da se pored svih relevantnih institucija i dragocjenih ljudskih potencijala u projekt pokuša uključiti i Silvijeva obitelj, i to ponajprije stoga što ona osigurava sasvim drugi, osobni pristup Silviju. I sve su te nade ostvarene u dragoj osobi što nosi ime njegova djeda. Njegova nastojanja da u svakom smislu pripomogne istraživačkom radu vezanom uz njegovu obitelj, ustupanje fotografija iz privatne obiteljske baštine i brojne smjernice sigurno su ovom projektu dali još jednu kvalittetu više. |
|
prof. dr. sc. Miljenko Belić, dobri duh
projekta Čovjek duboke refleksije i široka srca, doista je bdjeo
nad projektom od njegovih povoja, hrabreći prve nagovještaje i radujući
se konačnim dosezima. Kao uvaženi profesor metafizike i veliki majstor
metafizičkih promišljanja, neprestano upozorava na dubinu Kranjčevićeva
djela i mišljenja. Svoja višedesetljetna predavanja iz metafizike uvijek
je započinjao i završavao upravo razmatranjem Silvijeva "Zadnjeg Adama".
Ali, jednako važno u njegovoj pojavi još je nešto: on je nepokolebljivi
učitelj vedrine! |
|
Radojko Karaman, konzultant za
povijesna istraživanja Vrlo se brzo nakon pokretanja projekta pokazalo da tako zamišljeni obuhvatni rad traži veliki zahvat u brazde povijesti, da je potrebno pronaći stotine datuma i istražiti desetke povijesnih konstelacija, kako bi Kranjčevićev mozaik bio što ljepši i shvatljiviji. Veliku zahvalnost za te povijesne preciznosti dugujemo tom dragom i skromnom čovjeku za kojeg bi bilo lako pomisliti kako je knjižnica njegov dom. |
|
Zora Hendija, Državni
arhiv, konzultant za arhivistiku Projektni se tim svakako ponosi činjenicom da jednim od svojih velikih i važnih rezultata da je sada Kranjčevićeva ostavština pohranjena u skladu s međunarodnim standardima. Doprinos Državnog arhiva i njegovih mehanizama, ali prije svega samozatajni stručni rad gospođe Hendije odjelotvorio je osustavljenu i sređenu ostavštinu. |
|
Siniša Križanec, vlasnik dvorca
"Bežanec" Ovog projekta sigurno ne bi bilo da barem dijelom nije
temeljen na snu. Možda je njegovo najizravnije očitovanje bila ostvarena
želja da oživimo pjesnikovu suprugu Elu Kranjčević koja bi u ambijentu
jednog krasnog hrvatskog dvorca izrekla svoja sjećanja. I doista, tih
smo dana snimajući u "Bežancu" imali osjećaj oživljavanja prošlosti.
Velika je zasluga gospodina Siniše da s tog snimanja nosimo lijepe
uspomene na sjajnog domaćina koji nam je dvorac za tu prigodu stavio na
raspolaganje. |
|
Rosanda Kokanović, naša Ela
Kranjčević Proučivši sve tragove života pjesnikove supruge svijest o tome da se radilo o iznimnoj ženi u kojoj se gotovo aristokratska finoća srađa sa skromnošću pretvorila se u potrebu da kao takva bude i oživljena. Upravo sve te kvalitete zaogrnute osobnim pečatom, to je Rosanda. Ona je od šuškanja krinolina po hodnicima dvorca napravila svečanost.
|
|
Zlatko Crnković, interpretator
Kranjčevićevih stihova U razmišljanju o "živom Kranjčeviću u 21. stoljeću bilo je vrlo važno dati snagu upravo onome gdje je on najjači - njegovim stihovima, kako oni ne bi bili samo slovo na sroljetnom papiru nego i dah koji živi. Gospodin Crnković je vrhunskom interpretacijom i predanošću u radu ponovno potvrdio status jednog od naših najboljih dramskih umjetnika a u Kranjčevićevu stihu očitovao ono što taj stih doista jest: neporeciva snaga i prodornost. |
|
dr. sc. Josip Stipanov, glavni
ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Iako se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nalazi najmanji broj arhivskih jedinica vezanih uz obitelj Kranjčević, doprinos ravnatelja toga hrama hrvatske knjige doista je značajan, prije svega pod vidikom njegove susretljivosti koja nam je učinila dostupnima sve relevantne rukopise i publikacije. |
|
Renato Munitić, direktor tvrtke
"Unifot" Đani Kekić, foto studio "Time" U jednoj trenutku postalo je jasno: Idemo u Sarajevo! Treba snimiti, u skladu s tehničkim ograničenjima, svu Silvijevu ostavštinu. Nakon te odluke postavilo se slijedeće pitanje: kako i čime? To pitanje je s velikim entuzijazmom riješio "Unifot" posuđujući nam opremu kojom smo snimanja u Sarajevu proveli. Renato je u isto vrijeme bio konzultant za sve tehničke nejasnoće što su nas zaokupljale tih lijepih sarajevskih dana. Iznimnom susretljivošću što ga je očitovao foto-studio "Time", skeniranje filmova snimljenih Sarajevu obavljeno je vrlo brzo i u skladu s dogovorenim parametrima. |
|
Zoran Draženović Ivan Sabolić mr. sc. Antun Vukmanić Ovaj savjetnički trojac bdio je nad projektom cijelim njegovim tijekom. Vrlo smo često analizirali pozicije, raspravljali buduće korake i temeljili nade. Svaki od ovih dragih i velikih ljudi darovao je projektu osebujnu nit vlastita viđenja razvoja projekta i hrabreći nas pred raznorodnim poteškoćama udahnjivao snagu za uvijek nove korake u smjeru zajedničke radosti - stizanja k cilju, dovršetku projekta. |
|
Studenti članovi projektnog tima Maji Galant, Maji Martinović, Marini Živković, Aniti Brajković, Ivani Vicić, Mislavu Skelinu, Ireni Marendić, Ani Majnarić i Zrinki Pranjić od srca zahvaljujemo na velikom operativnom doprinosu u provedbi projekta: za bezbrojne sate skeniranja, noćnih bdijenja pred računalom, istraživanju bibliografije, i svim onim poslovima za koje je potrebno mnogo samodiscipline i odricanja. Brojne anegdote tijekom višegodišnjeg rada ostat će našim malim tajnama. |